×

GINSHIQAI GUDA SHIDA DON KOMAWA ZUWA GA ALLAH A LOKACIN TSANANI (MAGANA KAN CUTAR CORONA) (Hausa)

shiryawa:

Description

GINSHIQAI GUDA SHIDA DON KOMAWA ZUWA GA ALLAH A LOKACIN TSANANI (MAGANA KAN CUTAR CORONA)

Download Book

    Doose jeegoo fii hatonjingol e Alla saanga saɗteende

    “konngol fii ñawu korono (Covid-19)

    Kuɗol: Sheikh Doktoor.

    Saleh bin Abdallah bin Hamad Al-Osaimi.

    Feddeejo(tergal) njuɓɓudi seereNɓe mawɓe ɓen e jannginoowo ka hormorɗe ɗiɗi tedduɗi.

    Yo Alla haforan mo kanko e mawɓe makko e seerenɓe makko e denndaanagl juulɓe ɓen.

    En fuɗɗorii Innde Alla, Huuɓuɗo yurmeende, Heerorɗo yurmeende ka laakara.

    Yettoore woodanii Alla, Himo waɗa ko O muuyi, O ñaawa ko O yiɗi. Mi seedike reweteeɗo alah si wanah Alla, Kanko tun, kafidiiɗo alanah Mo, seedagol tawhiidi. Miɗo seedoo kadi Muhammadu ko jeyaaɗo Makko e Nulaaɗo Makko. Yo Alla juulu e makko, e ɓeynguure makko, e sahaaba’en makko julde timmunde heddotoonde haa ñalaande ɓeydaari.

    Si ɗum feƴƴii:

    Ko onon yo gomɗimɓe, pellet hatonjingol jeyaaɗo on e Alla toowɗo On ko alah saga duuminiiɗo mo. Allaahu toowuɗo On daali :

    {Ko onon yo yimɓe, ko onon woni waasube e Alla ɓen. Ko Alla woni Galo Jettaaɗo On.

    [Faatiri: 15].

    On laruura hino teenta tuma yimɓe ɓen saɗtiraa e nde ɓe haajiraa; tawde si saɗteende e lorra yanii e maɓɓe, ɓe yiltoto e Joomi maɓɓe ko feere alah e mu’un.

    Ngol yiltagol e Joomi mOn non, hino feeñira ka sari’a e doose jeegoo mawɗe:

    Doosal aranal ngal: ko gomɗingol koddoruyee Alla seniiɗo On.

    Alla daali:

    O tagi kala huunde, O hoddorinde hddirgol.

    Al Furqaan:2

    O daali kadi:

    {Menen Men tagirii kala huunde e koddoruyee}

    [Almaqar: 49]

    Hino haani ka jeyaaɗo on gomɗinta koddoruyee Alla on, o jaɓira mo kadi muñal.

    Annabiijo on mo jam e kisiyee woni e mun on maaki:

    "Kaawee e fiuaaku gomɗinɗo on! Fiyaaku makko on fow ko moƴƴere; ɗum alanaH gooto si wanaa gomɗinɗo: Si welo-welo heɓii mo o yetta (Alla) ɗum wonana mo moƴƴere, si lorra kadi heɓii mo o muññoo ɗum wonana mo moƴƴere".

    Muslim yaltani-mbo(2999) ummaade e hadiis Suhayb Arruumi- yo weluya Alla won e mum.

    Hino haani ka jeyaaɗo on hebbinirta foddo makko ndn gomɗingol koddoruyee Alla on, o annda wonnde fiyaaku on fow ko fiyaaku Alla, ñaawoore nden fow ko ñaawoore Makko, ko Alla muuyi woo ko ɗum waɗata, ko O muuyaali woo waɗatah.

    Doosal 2ɓal nagl: ko timmireede hoolorgol Alla, fawa fiyaaku on e Makko

    Alla daali:

    {Kala on fawiiɗo e Alla, O yonii mo}

    [Talaaqi: 3]

    E maanaa: O yonay mo e ɗi fow.

    O daali kadi:

    {Maaku : "Heɓatah men si wanaa kon ko Alla winndani men. Ko Kanko woni Giɗo amen. Ko e Alla woni ko gomɗimɓe ɓen fawotoo}".

    [At Tawbah: 51]

    Hino haani ka jeyaaɗo on hoolorto Alla, o fawa fiyaaku makko on fow e Makko, hara o ɗaynitoraali miijooji bonɗi, o saloo wonude neɗɗo lo’uɗo, jaɓoowo kala huunde. Nulaaɗo Alla on mo jam e kisiyee woni e mun maaki:

    "Gomɗinɗo tiiɗuɗo hino moƴƴi yiɗah ka Alla ɓuri gomɗinɗo lo’uɗo. e kala Moƴƴere maɓɓe".

    Muslim yaltani mbo ummaade e Abuu Hurayrata yo welo Alla won e dow makko.

    Doosal 3ɓal ngal: Ko ruttorgol ka Alla tuubangol Mo.

    Alla daali:

    {Bone on feeñiri ka njorndi e ka maayo ko yimɓe ɓen faggitori juuɗe maɓɓe ɗen kon; fii yo O meeɗimɓe yoga e kon ko ɓe golli, belajo'o, ɓe ruttoto}

    [Ar Ruum: 41]

    Bone on feeñirii e fiyakuuji tagu ngun ka njorndi e ka baharu, ka ñaamugol maɓɓe e ka yarugol maɓɓe, ka cellal maɓɓe e doole maɓɓe e kala fiyaaku maɓɓe fof.

    Ko waɗi ɗum: ko faggitanɗe yimɓe ɓen. Alla meeɗnaɓe ontuma yoga e lepte, fii no ɓe ruttora.

    Ibn ‘Abbaas e fillayee Ibn al Mudhir wi’i: "Ko fii no ɓe tuubira".

    Ad-Durr al-Manthur fi Tafsir bil-Ma-thur.(6-497.

    O wi’i kadi e fillayee goo : (Belajo’o, ɓe ruttoto) [Ar Ruum: 41]: e maanaa tertagol geddi ɗin.

    Eggaande yawtunde nden.

    Hino haani ka neɗɗo on tiiɗnotoo ruttagol e Alla, o tuubana Mo, o annda woonde Alla yaajinanii mo e lajal Makko ngal, O ɓannginani mo ko feeñi e doole Makko ɗen fii yo jeyaaɗo on tasko ruttitoo e Alla seniiɗo On.

    Alla daali:

    {Gomɗii Men Nulii e mofte ado maa, Men Nanngiri ɓe saɗteendde e lorra, belajo'o, ɓe yankinoto (42)

    Ko hanno nde saɗteende Amen nden arnoo e maɓɓe, ɓe yankinoo? Ko woni ɓerɗe maɓɓe ɗen yoorii, seytaane kadi cuɗinani ɓe kon ko ɓe gollaynoo (43).

    Nde ɓe yejjitunoo kon ko ɓe waajoraa, Men udditanno ɓe dame kala huunde; haa nde ɓe weltori kon ko ɓe okkaa, Men Nanngiri ɓe juhal, e jaka ko ɓe taƴiiɓe (44).

    [Al An'aam: 42-44]

    E maanaa: lepte Alla ɗen ardiriiɓe juhal, e jaka yoo kamɓe ko ɓe toƴiiɓe e kala huunde.

    Si Alla ɓannginanii tagu ngun ko feeñi e doole Makko ɗen ko ɓe haani ruttorde ka Makko, haray hino waɗɗii ɓe yaccorgol tuubangol Mo. Si wanah ɗum, siɓe ɗuurnike e ɗum ɗon, ɓe yoornii ɓerɗe maɓɓe, seytaane kadi cuɗanii ɓe ko ɓe gollaynoo. Alla non hino saatii udditangol ɓe dame yaajuɗe, haa ka ɓe weltorta ɗe ɗon, Alla nanngira ɓe nanngal saɗtungal, ngal ɓe daɗatah e mun.

    Doosal 4ɓal nagl: Hino haani ka jeyaaɗo on memminta sabuuji ɗin

    Alla daali:

    {Wata on naɓu juuɗe mon ɗen e ko halkata}

    [Al baqarah: 195]

    Annabiijo on mo jam e kisiyee woni e mun on maaki:

    "Wata nawnuɗo addde e selluɗo"(5)

    Muslim yaltini o hadiis(6115)ummaade e hadiis Suhaybi ARRUUMI;

    Ɓe maaki kadi:

    "Dogir ɗamajam(jujaam) no dogirtaa ngayuuri"

    Ahmad yaltini mbo (9853)ummaade e hadiis Abuu Hurayrata, yo jam e kisal won e mum.

    Ɓe maaki kadi:

    Si on nanii innde ngun” (ñawu) “e leydi, wata on yah ɗon, si ngu yanii kadi e leydi haray hiɗon e mayri, wata on yaltir ton dogugol ngu".

    Hino haani ka jeyaaɗo on memminta sabuuji daɗndayɗi mo kon ko o hulani hoore-makko e nawnaaje.

    Doosal 5ɓal ngal: Hino haani ka neɗɗo on tiiɗnora humpitorgol annduɓe heertoriiɓe hittuɗi mo ɗin, o rentoo e nani-nani (nanallaaji).

    Alla daali:

    {Si arii ɓe e fiyaake immorde e hoolaare, maa kulol, ɓe lollina ɗum. Sinno ɓe ruttuno ɗum e Nulaaɗo on e ɓen fewjooɓe jeyaaɓe e maɓɓe, ɓen ɓulnotooɓe e maɓɓe anndayno ɗum}

    [An Nisaa'i: 83]

    Hino haani ka neɗɗo on ruttitata fiyaaku on e joomi-mun, o humpitora heertoriiɓe kumpite selluɗe ɗen tun, o saloo wonude saakitoowo nani-nani hakkunde yimɓe ɓen ko lorrata ɓe ka diina e ka aduna maɓɓe.

    Doosal 6ɓal ngal: Hino haani ka jeyaaɗo on tiiɗnora toragol Alla, tawde: “Ko du’aa woni dewal".

    Tirmidhi e Ibn Maajah yaltani mbo (2969)(3247)(3372) e Ibnu Mja (3828) ummaade e hadiis NUUMAAN IBNU BASHIIR.

    On du’aa ko noone ɗiɗi:

    Arano on: ko toraare huuɓitunde: wano nde neɗɗo on torotoo iwugol albala’u maa duñugol mo pottina, e du’aaji goo ɗi neɗɗo on torotoo; wano wi’ugol mo: “Joomi amen, reenu men e oo albala’u, yaa An Alla, duñan men nguu ñawnu". Ɗum ko sar’inaaɗum.

    Imma Al Bukhari yuɓɓii ka sellunde makko : "Damal fii ɓamtugol albala’u e muuseendi".

    An Nisaa’ii kadi yuɓɓi ka Sunan Al kubra: "Damal fii eggingol ñawu".

    O jantii e maggal wonnde Annabiijo on (yo o his) torino Alla egginirgol nguli ɓanndu (paawngal)Madiina ngun faade e Juhfah.(8_)

    Bukhari (6372) e An Nasaa'ii nder AL KUBRA.(7477) e hadiis Aa*isata.

    Neɗɗo on yo toro Alla nde O daɗndata juulɓe ɓen fow oo albala’u e nguu ñawu, teŋtinii ndii leydi men ɗoo.

    Noone ɗiɗaɓo on: ko heerorɗo moolinorgol daɗndinora ɗii ñabbuuli, ɗum kadi ko noone tati:

    1 on: Ko janngugol Falaqi e Naasi, tawde Annabiijo on mo jam e kisiyee woni e mun on maakii:

    "Hay gooto mooloraaki sugu majji".

    E maanaa: si neɗɗo on hulii huunde, hino haani ka o janngata ɗin corteeji ɗiɗi, o toroo Alla reenugol mo e kon ko o huli, wano nguu ñawu.

    Ko Abuu Daawuud e An Nisaa'ii fillii mo.

    du*aa 2ɓo on: Ko kon ko Abuu Daawuuda e woɗɓe goo fillii, Ibn Hibbaan sellini ɗum, wonnde: Annabiijo on (yo o his) maakanyno:

    Aan Alla mina mooli ma e Baras e haangeede e ngaanaagu e nyabbuuji bondi (10)

    Ɓe Nulaado en laatinoke ( yo ɓe his) hiɓe du'oraynoo mo ɓe mooloo.

    Abuu Daawuud.

    Hino jeyaa e ko naatata e ñabbuuli maaku maɓɓe ngun: "e ñabbuuli bonɗi" (وَمِنْ سَيِّئِ الأَسْقَامِ): kala ñawu ngu neɗɗo hulata, o toroo daɗugol ngu.

    3ɓo on: ko jantoore bimmbi e kiikiiɗe nden nde Abuu Daawuuda fillii: wonnde Annabiijo on mo jam e kisiyee woni e mun on maaki:

    "Alah e jeyaaɗo wi’oowo kala bimmbi e kiikiiɗe kala: بِسْمِ اللَّهِ الذي لاَ يَضُرُّ مَعَ اسْمِهِ شيء في الأَرْضِ وَلاَ في السَّمَاءِ وَهُوَ السَّمِيعُ الْعَلِيمُ laaɓi tati, goɗɗum lorra mo".

    Abuu Daawuuda e Ibn Maajah.

    E fillayee goo: "Juhal albala’u memataa mo".

    Hino jeyaa e du’aaji reenayɗi neɗɗo on e ñabbuuli: Oo du’aa mo Annabiijo on (yo o his) du’oraynoo laaɓi tati bimmbi e kiikiiɗe.

    Ko ɗee ɗoo woni doose jeegooje ɗen ɗe neɗɗo on haani ñemtinnde gollira, tawde ko kanje woni ɓurɗe feeñude e hatonjingol’en e Alla fewndo ka ɗii albala’uuji e ñabbuuli bugii kulol e maayeele hakkunde yimɓe ɓen. Yaltirgal ɗum ɗoo ngal : ko hulugol Alla, fawoo e Makko. Ko ɓuri mawnude e majji, ko ɗee doose jeegoo ɗoo.

    En torike Alla seniiɗo On nde O daɗndata juulɓe ɓen fow nguu ñawu, teŋtinii ndii leydi men ɗoo, O reenira’en Lislaamu on ko en dariiɓe e jooɗiiɓe, O reenira’en Lislaamu on ko en ɗaaniiɓe, O reenira’en ɓalli men ɗin cellal, e yaajireede arsike, e timmireede gomɗinal e pellital, O heftira’en giggol Makko, O reenira’en deenal Makko.

    Yettoore woodanii Alla, Jeyɗo Winndere nden.

    oƊii konnguɗi ko wowlaa Ko ɓaawo julde Alansaraa nden, e Talaata, 15 raajibi 1441Fergu, ka jaami’u Mus’ab ibn ‘Umayr, nder leekgal Aljaziirah, saare Riyad.

    معلومات المادة باللغة العربية